U okviru zvanične posjete Sarajevu, predsjednik države Jakov Milatović otvorio je poslovni forum privrednika iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji je organizovan na njegovu inicijativu. Poručio je da ovaj skup predstavlja još jedan značajan korak u jačanju prijateljskih i ekonomskih veza između dvije države.

„Naše zemlje povezuje ne samo geografska bliskost, već i duboke istorijske, kulturne i ekonomske veze. I vjerujem da ne koristimo ni dio potencijala kojeg imamo. Kao ekonomista EBRD-a, uvijek sam bio impresioniran koliko Bosna i Hercegovina, uprkos komplikovanom političkom ambijentu i tragičnim posljedicama rata, uspijeva da održi dinamičnu ekonomsku aktivnost, nizak javni dug i konkurentnost svoje privrede. I zaista možete biti ponosni na postignuto", kazao je predsjednik Milatović.

Naveo je da je crnogorska privreda pokazala izuzetnu otpornost kroz brz i snažan oporavak nakon pandemije COVID-19.

„Suočeni s jednim od najvećih padova ekonomije u Evropi, uspjeli smo ostvariti najbrži povratak na put rasta. Ova kriza nas je, međutim, naučila važnoj lekciji: moramo ojačati saradnju u regionu, osnažiti lance snabdijevanja sa susjednim zemljama i izgraditi stabilnu tržišnu osnovu koja se oslanja na naše najbliže partnere. Samo tako možemo osigurati otpornost naše ekonomije na buduće izazove", rekao je predsjednik Milatović.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, istakavši da po obimu trgovinske razmjene, BiH zauzima značajno mjesto, sa učešćem od oko 7% u ukupnom prometu Crne Gore.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija iz BiH u našu zemlju u posljednjih pet godina iznosio je preko 80 miliona eura. U našoj zemlji je aktivno više stotina bosanskohercegovačkih kompanija, od kojih su neke među najuspješnijima u svojoj oblasti. I u BIH djeluju uspješne crnogorske kompanije, kao i Crnogorci koji su svoju poslovnu karijeru započeli upravo ovdje. Za vrijeme bivše države, mnoge važne pozicije u bosanskohercegovačkim preduzećima, ali i javnoj upravi, pokrivali su upravo Crnogorci i Bošnjaci iz Crne Gore i vjerujem da su dali veliki doprinos i obnovi ekonomije BIH nakon rata", kazao je predsjednik Milatović.

Poručio je i da je turizam jedna od oblasti u kojoj saradnja dvije zemlje ima poseban značaj, imajući u vidu da Bosna i Hercegovina zauzima treće mjesto u strukturi noćenja stranih turista u Crnoj Gori, sa udjelom od 8,5%.

„Otvaranje avio linije Banja Luka – Tivat od strane Air Montenegra tokom ljetnjih mjeseci, dodatno je doprinijelo povećanju broja turista iz BiH. Vjerujem da će ova linija nastaviti da funkcioniše i u budućnosti, olakšavajući putovanja i jačajući turističku saradnju. Ali ohrabrujem i otvaranje direktne linije sa Sarajevom koja je nekada povezivala čak tri glavna grada Sarajevo, Podgoricu i Skoplje. Ovi podaci ukazuju na veliki potencijal za dalji razvoj trgovinskih odnosa i povećanje obima razmjene.

Vjerujem da zajedničkim naporima možemo unaprijediti ovu saradnju na obostranu korist. U tome ključnu ulogu imate upravo vi, predstavnici privrednog sektora. Vaša kreativnost, inovativnost i preduzetnički duh su pokretačka snaga koja može osnažiti naše ekonomije i produbiti veze između naših naroda. Vi ste glavni činilac koji može pretvoriti naše zajedničke potencijale u konkretne projekte i rezultate", naveo je predsjednik Milatović.

Predsjednik je takođe istakao da su pomenuti ekonomski podaci posebno značajni, imajući u vidu da su ostvareni uprkos lošoj infrastrukturnoj povezanosti naših zemalja.

„Insistirao sam da dođem u Sarajevo kolima kako bih se lično uvjerio u stanje naše putne infrastrukture i problema koji postoje. Mogu da potvrdim da je put između naša dva glavna grada vjerovatno najveća fizička barijera koja sputava tješnju ekonomsku saradnju. Nedopustivo je da dvije prijateljske zemlje imaju tako lošu saobraćajnu povezanost. Zato vjerujem da je projekat rekonstrukcije puta Foča – Šćepan Polje, ukupne dužine 45,6 kilometara vrijedan blizu 79 miliona eura, od strateškog značaja za obje zemlje. Rekonstrukcija ovog pravca mora biti praćena i uspostavljanjem zajedničkog graničnog prelaza, kao što je to urađeno u slučaju graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša otvorenog 2020. godine, uz podršku Evropske unije. Ali tu ne treba stati. Zaista vjerujem da Luka Bar može biti od velike koristi bosanskohercegovačkoj industriji i da bismo morali da stavimo dodatni fokus na izgradnju željezničke infrastrukture, i to zajedničkim projektima uz pomoć fondova

Evropske unije. Istorijski gledano, luke u Boki Kotorskoj su često bile glavne za izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Pljevlja i Nikšić su bili nezaobilazni centri za trgovinsku razmjenu Hercegovine sa jadranskim primorjem i istokom. Ova istorijska povezanost naših regiona svjedoči o dubokim ekonomskim vezama koje možemo obnoviti i unaprijediti", kazao je predsjednik Milatović.

Poručio je da je geopolitički trenutak ponovo vratio politiku proširenja u fokus EU, te da dvije države to moraju da iskoriste da osnaže ekonomije i rade na stvaranju zajedničkog tržišta.

„Zato pozivam sve aktere da rade na zajedničkim projektima koji mogu privući dodatne evropske fondove. Pred nama su velike mogućnosti za dalji razvoj i unaprjeđenje saradnje između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Naša bliskost, zajedničke vrijednosti i interesi pružaju čvrst temelj za izgradnju još jačih veza. Pozivam sve prisutne poslovne ljude i investitore da iskoriste ove mogućnosti, da kroz zajedničke projekte i investicije doprinesemo ekonomskom rastu i prosperitetu naših zemalja.

Vaša uloga je od presudnog značaja u ovom procesu. Vlade mogu i moraju stvoriti povoljan ambijent i uslove za saradnju, ali vi ste ti koji svojim radom i vizijom stvarate realne vrijednosti i jačate veze između naših država. Vaše partnerstvo i zajednički poduhvati su temelj za budući napredak i prosperitet naših zemalja. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim naporima ostvariti ciljeve koji će donijeti dobrobit našim građanima", zaključio je predsjednik Milatović.