Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na otvaranju četvrtog Svjetskog kongresa preduzetnika u Podgorici.

On je poručio sa preduzetnici nisu samo pokretači ekonomskog razvoja već temelj svakog naprednog društva, čiji rad stvara nova radna mjesta i doprinosi privrednom razvoju.

"Ali, vaša energija, inovativnost i poslovni uspjeh ne mogu se razvijati u vakuumu. Vaš uspjeh zavisi od toga koliko su donosioci odluka spremni da obezbijede ambijent u kojem možete slobodno djelovati, stvarati i rasti. Jer uspješan privredni ambijent zahtijeva stabilne, funkcionalne i inkluzivne institucije koje će vam pružiti podršku, omogućiti realizaciju preduzetničkih ideja i osigurati da se trud isplati na pravičan način. Naša je dužnost da gradimo te institucije, da ih jačamo i činimo nezavisnim, jer samo takve institucije mogu izgraditi budućnost kojoj svi težimo", saopštio je predsjednik Milatović.

On je podsjetio da je prije nekoliko dana dodijeljena Nobelova nagrada za ekonomiju trojici izuzetnih istraživača – Daronu Ačemogluu, Sajmonu Džonsonu i Džejmsu Robinsonu, čiji rad upućuje na ključnu ulogu inkluzivnih institucija u razvoju društva i ekonomije.

"Ovi laureati su nam još jednom pokazali da uspjeh društva ne zavisi samo od sposobnosti pojedinaca, već od toga kako su postavljene i organizovane institucije koje podržavaju te pojedince. Inkluzivne institucije su oslonac dugoročnog ekonomskog razvoja. One stvaraju okruženje u kojem preduzetnici, mogu slobodno poslovati, razvijati svoje ideje i doprinositi društvu, bez straha od političkog uticaja ili nejednakih pravila. To su institucije koje garantuju da niko neće biti povlašćen na račun drugih. Jer, kada institucije postanu politizovane, izrabljivačke, kada mali broj ljudi na vlasti kontroliše resurse, cijelo društvo tone u stagnaciju. Takva društva mogu ostvariti kratkoročne koristi za elitu, ali dugoročno, većina građana ostaje uskraćena za prilike za razvoj i napredak. Naša obaveza, kao donosilaca odluka, jeste da osiguramo postojanje snažnih, nezavisnih i inkluzivnih institucija koje će pružiti podršku privredi i građanima. Bez tih temelja, ekonomski napredak postaje nemoguć, a društvo ostaje u stanju stagnacije", rekao je predsjednik Milatović.

Dodao je da, u tom kontekstu, proces pridruživanja Evropskoj uniji za Crnu Goru nije samo politički cilj ili formalna obaveza već prilika da osnaži institucije, unaprijedi zakonodavni okvir i stvori poslovno okruženje koje je stabilno, transparentno i inkluzivno.

"Naš evropski put ne znači samo dobijanje pozitivnih ocjena iz Brisela. On predstavlja suštinsku priliku da izgradimo ambijent u kojem će svaka kompanija imati jednake šanse za uspjeh. Jer, društvo u kojem je uspjeh zasnovan na znanju i radu, a ne na privilegijama, društvo je koje ima dugoročnu perspektivu. Ujedinjeni oko evropske integracije kao kohezivnog faktora našeg društva, što potvrđuje i konstantno visok nivo podrške građana članstvu u EU, ovaj proces shvatamo kao sredstvo, a ne kao konačni cilj. Kada kažem sredstvo, zapravo želim da ukažem na veliku transformativnu moć pristupnih pregovora koju želimo da stavimo u službu strukturnih i dalekosežnih promjena koje će nas približiti evropskom kvalitetu života. Nestabilna geopolitička scena, opterećena bezbjednosnim izazovima, imala je za posljedicu vraćanje fokusa na značaj politike proširenja za stabilizaciju ukupnih prilika na tlu Evrope. U tom kontekstu, otvorila se prilika za intenziviranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom, koju je Crna Gora uspjela da iskoristi dobijanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila i ulaskom u završnu fazu pregovora. Do kraja godine se očekuje privremeno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja. Međutim, kako bismo dostigli zacrtani cilj – članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine – moramo udvostručiti reformske napore. Do kraja 2026. godine, moramo završiti sve obaveze iz evropske agende. Vjerujem da ćemo se svi saglasiti da je suština tih obaveza, kao i našeg ekonomskog upravljanja, sadržana u jačanju vladavine prava. Nema sumnje da nas na putu strukturnih reformi očekuju korjenite promjene u funkcionisanju pravosuđa, ali i stvaranje uslova za efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je zadatak koji moramo ostvariti, jer bez vladavine prava nema preduzetništva, stabilnosti, prosperiteta ni ekonomskog razvoja", kazao je predsjednik Milatović.

Rekao je da je na putu približavanja visokim evropskim standardima i punopravnom članstvu u EU, regionalna saradnja od suštinskog značaja i da Crna Gora već učestvuje u preko 40 regionalnih inicijativa.

"Zajedničko regionalno tržište predstavlja ambiciozan, ali i daleko najrazrađeniji regionalni poduhvat, koji obuhvata gotovo sve ključne oblasti politike – od digitalne tranzicije, trgovine i ulaganja, do inovacija, preduzetništva i zelene tranzicije. Ovaj projekat ima potencijal da dodatno ubrza i unaprijedi ekonomsku saradnju u regionu, te postane snažan katalizator rasta i jačanja regionalne trgovine. Upravo je na nedavno održanom jubilarnom Samitu Berlinskog procesa usvojen novi Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište, te potpisana Deklaracija o Zajedničkom regionalnom tržištu, koja će biti snažan zamajac uspješne implementacije naših zajedničkih obaveza", kazao je predsjednik Milatović.

Naročito je naglasio strateški značaj priključenja Crne Gore Jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima od 1. januara 2025. godine.

"Kao prva zemlja sa Zapadnog Balkana koja je pristupila ovom sistemu, Crna Gora je ostvarila ključni iskorak ka produbljenju institucionalne i tržišne sinergije sa jedinstvenim evropskim tržištem", saopštio je predsjednik Milatović.

U obraćanju prisutnima kazao je da je Crna Gora na prekretnici.

"Ulazimo u najvažniji period našeg društvenog razvoja. Moramo sprovesti suštinske reforme koje će oblikovati našu političku i ekonomsku budućnost. Nažalost, suočavamo se s izazovima. U protekloj godini, često smo svjedočili usvajanju zakona kroz hitne procedure, bez adekvatne javne rasprave, čime se izostavilo učešće privrednih udruženja u kreiranju poslovnog ambijenta. Ovaj trend mora biti odmah zaustavljen. Donošenje zakona bez temeljne analize i konsultacija sa relevantnim akterima ugrožava napredak naše države. Preduzetništvo jeste, i mora ostati, stub svakog uspješnog društva. Uspjeh ne smije zavisiti od političkih veza ili privilegija. Uspjeh mora biti nagrađen tamo gdje su rad, znanje i inovacije temelj svakog napretka. Naša dužnost, kao društva, jeste da stvorimo ambijent u kojem svi imaju jednake šanse, gdje najbolji, najtalentovaniji i najvrijedniji mogu da ostvare svoje pune potencijale. Svjesni smo izazova s kojima se suočavamo u pojedinim sektorima privrede. Na primjer, sektor energetike bilježi smanjenje profitabilnosti uprkos porastu broja zaposlenih. Ovo jasno ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem efikasnosti i održivosti kroz instrumente korporativnog upravljanja. Kao zemlja sa jednim od najvećih udjela državnih preduzeća u ekonomiji, ali i jedinstvenim potencijalom u energetskom sektoru, njegovo efikasno vođenje nije samo neophodno – ono je imperativ za budući ekonomski razvoj. Ono je ključno za našu tranziciju ka zelenim izvorima energije. Turizam, kao značajna grana ekonomije, suočava se sa padom profitabilnosti. Ako ne djelujemo odmah, rizikujemo da izgubimo svoju poziciju na međunarodnom turističkom tržištu. Naša pažnja mora biti usmjerena ka unapređenju konkurentnosti i kvaliteta usluga, jer je to jedini način da zadržimo Crnu Goru kao poželjnu destinaciju u očima svijeta. Ne smijemo koristiti komparativnu prednost ovog sektora u našoj privredi da kroz povećanje poreza izvlačimo dodatan novac, a samim tim smanjujemo njegovu konkurentnost. I na kraju, sektor proizvodnje suočava se sa ozbiljnim izazovima, uključujući konstantan pad pokrivenosti uvoza izvozom. Ovaj trend mora biti preokrenut kroz strateške intervencije. Nasuprot tome, svjedoci smo povećanju akciza proizvođačima vina, koja dovodi u nezavidan položaj male proizvođače ali i naš najveći privredni brend – “Plantaže”. Nepametno je stavljati dodatne tegove proizvođačima, čiji stubovi već posustaju pod nagomilanim teretom decenija pogrešnog ekononskog razvoja. Zato odavde, danas, sa ovog kongresa još jednom poručujem, uradimo sve da pomognemo našoj privredi, a ako ne znamo kako – onda im ne odmažimo. Naša privreda se suočava sa nedostatkom radne snage, niskom produktivnošću i neefikasnim javnim sektorom. Umjesto da državni aparat bude oslonac i podrška, privreda je postala talac odlaganih reformi javne uprave. Potrebno je bez odlaganja našoj mikro i maloj privredi omogućiti linije povoljnog finansiranja, da konačno stavimo u funkciju kreditno- garantni fond i konačno omogućimo podršku da uzimaju konkurentne kredite i pokrenu investicioni ciklus. Želim da zaključim ovo obraćanje jasnom porukom: uspjeh Crne Gore leži u snazi naših institucija i našoj posvećenosti reformama. Vaša uloga u tome je neprocjenjiva. Samo zajedničkim radom, kroz istinsko partnerstvo, slušajući jedni druge, između države i privrednog sektora, možemo osigurati budućnost u kojoj će Crna Gora, zajedno sa svojim susjedima, biti prosperitetna zemlja, sa snažnim i stabilnim ekonomskim temeljem", zaključio je predsjednik Milatović.