Novosti

Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon Sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana:

Najvažnije je da je i sa ovog sastanka poslata jasna poruka zemljama ZB da imaju svoje mjesto u EU i da je jako važno da se vrati kredibilitet politici reformi u našem regionu kako bi nastavili da dinamično dostižemo evropske standarde i sebe kvalifikujemo za članstvo u EU. naravno, dosta je bilo govora i o geopolitičkom kontekstu u svijetlu agresije Rusije na Ukrajinu i rekao bih da je dodatno potencirana važnost svrstavanja ne samo zemalja članica EU nego i zemalja kandidata koje pretenduju na članstvo uz sistem vrijednosti Evrope. Jasno je potencirano da je važno da svaka zemlja shvati da mora s obije noge biti na strani temeljnih evropskih vrijednosti. To je poruka koju je lijepo čuti jer je Crna Gora godinama apsolutno usaglašena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

Mnogo više je bilo riječi o tome kako prevazići zastoj u daljoj evropskoj integraciji, naravno govoreno je i o tim specifičnim problemima ZB koji su prenešeni još iz vremena ex Jugoslavije, dakle govoreno je o nefukcionalnosti Bosne posebno u svijetlu predloga koji su se čuli da se Bosni takođe da status kandidata pored statusa kandidata koji je negdje namijenjen za Ukrajinu i za Moldaviju. Bilo je dosta govora i o procesu pregovora između Srbije i Kosova, a najviše je bilo razgovora o izvjesnosti početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i sa Albanijom. Rekao bih da je to danas najvažnija tema i da će ta tema zaokupiti i dalji današnji rad Evropskog savjeta (ES) jer će ES nastaviti da radi i tokom poslepodneva.

U očekivanju smo svi neke inicijative koja, koliko sam razumio iz dosadašnjeg razgovora, če biti podnijeta bugarskom Parlamentu na odlučivanje u ponedjeljak, ali ono što nije jasno da li će ta zadovoljiti ono što su očekivanja Sjeverne Makedonije tako da bih rekao da smo jednako u neizvjesnosti oko početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ono što je nov momenat je da se danas tokom razgovora čulo više tonova koji su podržali da ukoliko ne dođe do dogovora između Bugarske i Sjeverne Makedonije da se otpočnu pregovori sa Albanijom. Rekao bih da je atmosfer na Savjetu takva da se uvažava potreba davanja nove dinamike procesu pregovora sa zemljama ZB ali da je mnogo problema koji su u međuvremenu nastali tokom prethodnih godina i koje je sada jako komplikovano brzo riješiti da bi stvorili uslove za napredak u procesu pregovora onom dinamikom kojom svi očekujemo.

Kada je Crna Gora u pitanju svuda se čuju riječi ohrabrenja za Crnu Goru, pozdravlja se to što je promjena Vlade u Crnoj Gori označila nastavak politike dinamičnog kretanja Crne Gore ka svom evropskom cilju i očekuje se da se ispune standardi prije svega u vladavini prava gdje je moja poruka bila potpuno jasna, da ne tražimo nikakve prečice, da smo spremni da u kratkom roku stvorimo uslove za deblokadu pregovaračkog procesa u poglavlju 23., time i ukupnom pregovaračkom procesu i da je Crna Gora zemlja koja je u stanju da i u narednom periodu bude zemlja koja će prednjačiti na evropskom putu i zemlja koja će i dalje biti promoter evropskih vrijednosti u regionu ZB.

Odgovor na pitanje: Da li su se na ovom sastanku čuli neki datumi?

To je na nivou pojedinačnih razmišljanja naglas, dakle ne bih mogao o tome govoriti kao o politici EU, i dalje je stav da se ne govori o datumima nego da se govori o stvaranju ambijenta u kojem će se proces ubrzati. Oko toga postoji konsenzus, rekao bih. Takođe, jako je važno da je kroz sve diskusije ponovljeno da ideje oko Evropske političke zajednice nijesu supstitut za članstvo nego da su neki novi okviri kojim se dopunjava taj institucionalni odnos između zemalja ZB i EU, okvir koji može pomoći da se dodatno pospješi proces ali da je osnovna ideja članstvo za sve zemlje ZB. U tom kontekstu sam poručio u ime Crne Gore kao zemlje koja je u statusu kandidata 14 godina, koja več pregovara 10 godina, da ono što nas zanima je članstvo a ne alternativa članstvu, i da ćemo naravno podržati sve uključujući i Evropsku političku zajednicu ukoliko je to još jedna forma koja može dovesti do ubrzanja procesa ostvarivanja članstva. Mislim da u ovom trenutku prosto ne postoji spremnost da se razgovara o datumima ali postoji raspoloženje da se radi na unapređenju ambijenta prije svega na otklanjanju prepreka koje su se iskazale, najdirektnije u slučaju Bugarske i njenog odnosa prema Sjevernoj Makedoniji i time, imajući u vidu i paket prema Albaniji, da se na Evropskom savjetu zaista iskreno i jedinstveno razmišlja o tome kako eliminisati prepreke da bi se omogućio nesmetan dalji proces integracija.

Odgovor na pitanje: Govorili ste o svrstavanju Crne Gore na stranu evropskih partnera. Osudila je agresiju Rusije na Ukrajinu. Šta Crna Gora ima od toga osim tapšanja po ramenu? Da li možemo očekivati neki vid podrške od EU  zbog toga? 

Pitanje je na mjestu, posebno u kontekstu nestrpljenja koje se pojavilo ne samo u našoj nego i ukupnoj regionalnoj javnosti. Razumljivo je to nestrpljenje imajući u vidu da smo imali nekoliko godina, pa mogu slobodno kazati, potpunog zastoja u politici proširenja EU. Čini mi se da je sada više prostora za optimizam. Mislim da je vrlo ugodno čuti ocjene na račun Crne Gore koja prema ocjenama svih potpuno dijeli evropske vrijednosti. Nije Crna Gora djelimično svrstana uz evropske vrijednosti nego ih apsolutno baštini kao i sve zemlje članice. Drugo, mislim da će ovaj obogaćeni instrumentarij za dalju saradnju između ZB i EU omogućiti sada neki brži pristup evropskim fondovima i to je neki benefit na koji bi se moglo računati u ovom prelaznom periodu do potpunog članstva. Dakle, mislim da će nam u tim godinama biti dragocjena ova ocjena o potpunoj usaglašenosti Crne Gore sa evropskom vanjskom i bezbjednosnom politikom jer nasuprot tome čujem vrlo kritičke ocjene posebno iz jednog dijela EU, govorim i o vbaltičkim i skandinavskim zemljama, i nekim drugim zemljama koje striktno insistiraju da neće podržati niti jedan dalji korak u procesu evropske integracije zemljama koje nijesu s obije noge stali na stranu evropskih vrijednosti, da se upravo insistira na tome da se ne može biti istovremeno na strani slobodnog izbora svake nezavisne i suverene evropske države i istovremeno sa razumijevanjem za agresiju na te iste vrijednosti. Crna Gora nema tu vrstu raspeća, moraloga i političkoga, na svu sreću, nego smo veoma logično i veoma konzistentno, usuđujem se da kažem i veoma politički mudro ne samo povodom Ukrajine nego i ranije, stali na stranu evropskih vrijednosti i mislim da je to nešto od čega će Crna Gora imati koristi u pregovaračkom procesu, ali dozvolite, i nezavisno od pregovaračkog procesa mislim da će vrijeme koje je pred nama davati na značaju takvom geopolitičkom i vrednosnom opredjeljivanju naše zemlje i ja mislim da će to za svaku zemlju a posebno za malu zemlju značiti benefit u pogledu međunarodnog statusa.

Odgovor na pitanje: Da li ste zadovoljni kako nova Vlada radi posao kada je riječ o evropskim integracijama?

Vi se svakako sjećate da smo prije nekoliko mjeseci imali sumnju od strane ključnih evropskih i evroatlanskih partnera u istrajnost Crne Gore u njegovanju evroatlanskih vrijednosti. Na sreću ta Vlada je završila svoj mandat, došli smo do nove Vlade i ta nova Vlada sada pokazuje riješenost da obnovi reformske napore i da obnovi moguću dinamiku hoda Crne Gore ka članstvu u EU. Vidjećemo koji je realni kapacitet te Vlade. Treba uvijek da se podsjetimo na ono o čemu smo govorili u domaćoj političkoj komunikaciji prethodnih mjeseci. Nema nikakve sumnje da to nije idealna Vlada. Mislim da je idealan scenario bio organizovati izbore i nakon toga dobiti političku vladu jer Crnoj Gori treba moćna politička vlada koja će biti u stanju da zemlju vodi maksimalnom dinamikom ka strateškom cilju, ka članstvu u EU. Nije postojala spremnost u tom trenutku da se organizuju prijevremeni parlamentarni izbori. Naravno, onda smo mogli da biralo ili između one Vlade koja je potpuno dovela zemlju u ćorskokak i nove Vlade koja je bila realno moguća. Došli smo do manjinsjke Vlade, ima oročen vijek trajanja od godinu dana. Na sreću svi koji smo akteri u toj Vladi, dakle bilo da su partije koje je čine, bilo da je partija koja je podržava, složili smo se oko prioriteta, složili smo se da kada govorimo o godini dana mandata možemo da govorimo eventualno o dva zadatka. Jedan zadatak je deblokada pregovaračkog procesa, drugi zadatak je pokušaj povjerenja strateških investitora. Primjećujem napor koji nova Vlada i na jednom i na drugom zadatku. Sada je zaista pitanje kapaciteta, u kojoj će mjeri oni pokazati kapacitet da te zadatke ostvare. Treba da budemo optimisti, treba da im damo šansu. Znam da postoji jedan dio javnosti koji je vrlo nezadovoljan od prvog dana, koji je kritičan, ali ja se uvijek toj javnosti obraćam podsjećanjem – imamo Vladu koja je bila jedino moguća, nema nikakve sumnje je bolja od onog što smo imali tokom prethodnih gotovo godinu i po dana, i sada treba da pokušamo da ovo vrijeme optimalno iskoritimo za povratak Crne Gore na onaj magistralni put razvoja.

Odgovor na pitanje oko liberalizacije za Kosovo:

U prvom planu je bilo pitanje početka pregovaračkog procesa sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali zajedno sa tim pitanje obezbjeđivanja vizne liberalizacije za Kosovo. Uz to, govoreno je i o davanju statusa kandidata ne samo za Ukrajinu i Moldaviju oko čega bih rekao da postoji manje više konsenzus, nego je tokom ovog razgovora bilo pune priče i o sticanju statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu. Tako da nadajmo se da su tonovi sa ovog Sastanka dovoljno inspirativni za današnji poslepodnevni rad Evropskog savjeta.