Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon učešća na vanrednom samitu šefova država i vlada NATO članica

Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon učešća na vanrednom samitu šefova država i vlada NATO članica:




Okolnost da je ovo drugi Samit NATO-a na kojem učestvuju svi šefovi država i vlada zemalja članica i šefovi država i vlada važnih partnera NATO-a govori o visokoj mobilnosti unutar NATO saveza i takođe, rekao bih, o visokom stepenu odlučnosti da se stane na put agresiji koju je Ruska Federacija preduzela prema Ukrajini.Na današnjem je zapravo potvrđena snažna podrška Ukrajini i spremnost svih članica Alijanse da kroz razne aspekte pružanjem pomoći obezbijede traženu podršku iz Ukrajine da se nastavi sa uspješnim odupiranjem agresiji. Takođe, ponovljena je odlučnost Alijanse da u potpunosti zaštiti svoj prostor i ponovljeno je bezuslovno poštovanje onoga što je član 5. Vašingtonskog ugovora o zaštiti evroatlanskog prostora. Takođe, ponovljena je spremnost da se u poseban režim pažnje dovedu zemlje koji su partneri, koji su pretedenti na članstvo u Alijansi, tu se najviše govorilo o Bosni i Hercegovini i o Gruziji, i naravno potvrđena je spremnost da se ide sa daljim snaženjem NATO struktura na čitavom evroatlanskom prostoru a posebno u istočnom krilu Alijanse.


Ovdje smo zapravo potvrdili čvrstu riješenost da ne dozvolimo da se ugroze vrijednosti koje su napadnute ovom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. Ovdje definitivno nije riječ o problemu bezbjednosti Ukrajine niti o rusko-ukrajinskom sukobu, ovdje je riječ o udaru na aktuelni svjetski poredak, riječ je o udaru na evropsku bezbjednost, riječ je o udaru na bezbjednost evroatlanskog prostora i sve te vrijednosti se danas brane u Ukrajini i otuda i tako snažna podrška svih članica Alijanse Ukrajini da istraje u toj odbrani jer je zapravo riječ o odbrani svih ovih vrijednosti.

Današnji samit je bio prilika da skrenem pažnju da je Zapadni Balkan (ZB) takođe na udaru ruskih imperijalnih pretenzija, da je ZB već napadnut kroz višegodišnje hibridno i maligno djelovanje ruske doktrine destrukcije. Podsjetio sam na to da je Crna Gora bila prva zemlja na ZB koja je već 2016. godine napadnuta sa namjerom da bude osujećena u ostvarivanju svog članstva u NATO alijansi a da su sve godine posle toga zapravo bile godine daljeg razvoja tog hibridnog modela ratovanja te da smo se tokom poslednjih godina suočavali sa primjenom tog hibridnog modela kroz vrlo razne i sofisticirane metode ratovanja, i skrenuo sam pažnju da bi NATO kao i EU morali pokazati više odlučnosti u zaštiti tog dijela jugoistoka Evrope, pokazati svoje neupitno liderstvo i svoju odgovornost za evropeizaciju tog prostora i naravno poslati poruku da je jedini dobar put i jedino izvjesna evropska i evroatlanska budućnost regiona ZB kroz nastavak dalje integracije u EU i NATO. 

Ohrabren sam onim što sam danas čuo. Mislim da je ruska agresija nad Ukrajinom na izvjestan način podstakla, posebno EU na veće jedinstvo, na veću odlučnost čak i veću efikasnost u implementaciji sankcija koje primjenjuje prema Rusiji. Mislim da je takođe na djelu mnogo snažnije jedinstvo između NATO, EU i naših partnera i optimista sam i vjerujem da definitivno pokazujemo kapacitet da zaštitimo ono što su evrpske i evroatlanske vrijednosti. 

Odgovori na novinarska pitanja: 

Pitanje: Na koji način Crna Gora može pomoći u ovoj situaciji? Da li Crna Gora razmatra slanje dodatnih vojnika u četiri nove borbene misije koje je najavio Generalni sekretar?

Crna Gora je odgovorna članica NATO saveza, trenutno u problemu. Ti problemi su posledica upravo ovog hibridnog djelovanja Rusije na prostoru ZB. Mi poslednjih mjesec dana imamo problem sa funkcionalnošću određenih institucija a zavisno od toga je i ispunjavanje naših obaveza prema NATO alijansi u ovom posebno osjetljivom trenutku. Smatram da je sada najvažnije da Crna Gora dobije novu vladu, da se osposobe i parlament i vlada i da se na taj način stvore uslovi za donošenje odluka koje će značiti odgovorno ispunjavanje obaveza, a uz to Crna Gora treba da kroz razne forme pomoći, uključujući i humanitarnu pomoć, obezbijedi zaštitu interesa Ukrajine, prije svega njenih stanovnika koji se danas u značajnom broju nalaze u statusu izbjeglica, i da pomognemo uspostavljanju što bržeg mira u Ukrajini i stvaranju uslova za povratak stabilnosti i za normalizaciju života u toj evropskoj državi.

Pitanje: A kada je riječ o slanju vojnih snaga u četiri mirovne misije...?

Kao što sam kazao, mi nijesmo do sada izostali ni iz jedne obaveze koja je namijenjena NATO članici, Crna Gora već ima svoje vojnike u NATO sastavima tako da nema nikakve sumnje da ćemo kao i do sada ispunjavati svoje dodatne obaveze koje će se sada ticati snaženja NATO struktura u istočnom krilu Alijanse. Kao što znate, na ovom samitu  je govoreno o snaženju NATO struktura u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, to će svakako podrazumijevati angažman svih zemalja članica NATO-a uključujući i Crnu Goru i nema nikakve sumnje da će Crna Gora toj obavezi odgovoriti.

Pitanje: Predsjednik Milanović je u svojoj izjavi spomenuo Srbiju, koja nije ni u kakvoj izjavi ili Deklaraciji, ali on je rekao da Srbija treba shvatiti da ona ima značenje fusnote Rusiji i da je ovo možda prilika Srbiji da se odredi prozapadno, da li želi ili ne želi. Mislite li da je to opravdano da NATO poruči Srbiji ili ste sa nama ili ste protiv nas?

Rekao bih da je tu poruka čak suvišna. Svaka zemlja, prije svega svaka evropska zemlja se u ovakvoj situaciji mora suočiti sa dilemom ili je na strani evropskih vrijednosti ili je na strani agresora na evropske vrijednosti. Teško možete biti i na jednoj i na drugoj strani. Tako da, kao što znate, sa tim nemamo nikakvog problema u Crnoj Gori. Od prvog časa smo kazali da smo na strani evropskih vrijednosti, evropskog jedinstva, evroatlanske bezbjednosti i da smo kao članica Alijanse spremni da u punoj mjeri preuzmemo sve obaveze koje iz toga slijede. Zadovoljstvo je vidjeti da se bezmalo svaka država veoma jasno opredijelila oko tog pitanja. Ako se neka i nije dovoljno jasno opredijelila a očigledno da nije jer neke od država još uvijek izbjegavaju prihvate politiku sankcija prema Ruskoj Federaciji, a nema drugog instrumenta kojim se možete suprotstaviti ruskoj agresiji. Ako se pametno odlučilo da se ne ulazi u Treći svjetski rat, onda ostaje politika sankcija kojom pokušavate da zaustavite agresora na evropsku bezbjednost, onda je to izazov za svaku zemlju i za očekivati je da svaka evropska zemlja sa istim osjećajem odgovornosti da čuvamo svoju bezbjednost i čuvamo svoje vrijednosti pristupi takvoj politici.

Pitanje: Srbija to očigledno ne radi i pokušava nešto između... Kakvo je Vaše mišljenje?

Već sam Vam kazao da ja mislim da nije moguće biti između evropskog sistema vrijednosti i agresora na evropski sistem vrijednosti. Uvijek me brine kada to vidim, mislim da je apsolutno nemoguće biti u raskoraku između ta dva pola. Morate sa obije noge stati na jednu stranu. Svaka razumna politika će stati na stranu odbrane evropskog sistema vrijednosti. Za to smo zainteresovani svi kao evropljani i na taj način ćemo pokazati da znamo zašto smo tokom ovog perioda od Drugog svjetskog rata kao evropljani i kao dio evroatlanskog saveza imali tu superiornu poziciju koju smo imalil. Imali smo je zbog sistema vrijedosti. Taj sistem vrijednosti je sada napadnut a naša je obaveza da ga odbranimo.

Pitanje: Koji je Vaš zaključak sa današnjeg samita? Je li se NATO savez ikako približio rješavanju problema, odnosno, je li danas donesena odluka o bilo kakvim konkretnim mjerama za pomoć Ukrajini?

NATO savez od prvog dana ima zaista konzistentan stav. Taj stav glasi da ćemo beskompromisno braniti evroatlanski prostor i to je ponovljeno i na današnjem samitu. Jednako tako, da ćemo pažljivo postupati da nekim svojim ishitrenim postupkom ne isprovociramo širenje sukoba i izazivanje sukoba svjetskih razmjera. Mislim da je to jedina moguća politika u ovom trenutku. To što ona još uvijek ne daje onaj konačan rezultat koji mi želimo, a želimo da se što prije obnovi mir i da se što prije zaustavi stradanje ljudi u Ukrajini, to definitivo nije na strani NATO-a i za takav epilog očigledno treba još nešto vremena da probudimo onu odgovornost koja je negdje zamrla na jednoj važnoj svjetskoj političkoj adresi kakva je Moskva, i da dovedemo do otrežnjenja i da dovedemo do  povratka na onaj put kojim se ovakvi problemi jedino mogu rješavati, a to je put politike, put diplomatije i put pregovora. Tako da s jedne strane mislim da NATO radi sve što je u njegovoj moći. Već sam u prethodnom dijelu izjave kazao da snažno podržavamo herojski otpor Ukrajine i da pokušavamo kao zemlje članice da kroz razne forme pomoći doprinesemo da taj otpor ima jedan uspješan konačan epilog, a na drugoj strani smo naravno još uvijek svi frustrirani i nezadovoljni što prolazi mjesec dana, rat i dalje traje i dalje tamo stradaju civili, i na neki način svi smo frustrirani zbog toga što u 21. vijeku imamo ovakav negativan razvoj događaja kada se beskrupulozno, brutalno atakuje na jednu nezavisnu, suverenu evropsku državu, kada se atakuje na međunarodno pravo, kada se gazi Povelja UN-a od strane zemlje koja je stalna članica Savjeta bezbjednosti OUN. To izaziva nezadovoljstvo, a s druge strane mislim da NATO pokazuje i odlučnost a pokazuje i promišljenost da bilo kojim ishitrenim potezom ne doprinese daljoj eskalaciji sukoba.

Pitanje: Izbjeglice iz Ukrajine svakodnevno stižu u Evropu. Da li Crna Gora ima kapacitete i kolike da prihvati izbjeglice iz Ukrajine u ovom momentu?

Nema nikakve sumnje da je Crna Gora u svakom kritičnom periodu i ranije i novije istorije pokazala osnovni kapacitet a to je dobru volju, spremnost i otvorenost da sve ljude koji se nađu u nevolji prihvati i pruži im prvu pomoć. Podsjetiću vas da smo '99. godine na našem prostoru imali 120.000 izbjeglica, tj. preko 20% našeg stanovništva. Ovih dana ljudi iz Ukrajine dolaze u Crnu Goru, oni su primljeni onako srdačno i otvoreno, svako od njih, kao i te '99. godine, tako da nema nikakve sumnje da će Crna Gora biti na visini zadatka i da neće propustiti priliku da našim prijateljima iz Ukrajine pruži utočište da lakše savladaju nevolju u koju su ušli ovako brutalnom agresijom iz Rusije.

Pitanje: Generalni sekretar pozvao je i na dodatno izdvajanje za odbranu. Da li očekujete da Crna Gora prije 2024. godine, što je zacrtani cilj Crne Gore, izdvoji 2% za te svrhe?

Ovo je svakako dodatna inspiracija za sve i siguran sam da nećemo propustiti priliku ni u Crnoj Gori, nakon konsultacija državno političkih struktura, mislim prije svega na izbor nove vlade, da sagledamo mogućnosti da u kraćem roku ispunimo svoju obavezu izdvajanja 2% GDP za odbranu jer smatram da nas ovaj neprijatan razvoj događaja kojem sada prisustvujemo upozorava da je to od vitalnog interesa za nacionalnu bezbjednost i od veoma važnog interesa za odgovorno ispunjavanje obaveza zemlje NATO članice.