News

Uvodno izlaganje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, u svojstvu predsjednika Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem, na 34. sjednici Nacionalnog savjeta.

Uvaženi članovi Nacionalnog savjeta,

Želim da vas pozdravim i zahvalim Vam na prisustvu današnjoj sjednici Nacionalnog savjeta. Juče je bilo dvadeset sedam godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, i smatrao sam posebno prigodnim da tim povodom organizujem prvu sjednicu Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem, nakon što sam se, pobjedom na izborima za Predsjednika Crne Gore, opet našao na njegovom čelu.

Ovom prilikom, s vremenske distance od 27 godina, prije svega želim da se osvrnem na značaj proglašenja Crne Gore ekološkom državom. U tom trenutku, ova odluka je predstavljala odraz namjere da se zaštite identitet i tradicionalne vrijednosti crnogorskog društva, te da se kroz težnju ka uravnoteženom razvoju na svim nivoima i sferama privrednog i društvenog razvoja pošalje snažna politička poruka protiv ratnih dešavanja koja su tada zahvatila naš prostor. Tada, u teškim vremenima za region, razmišljali smo dalekosežno, u želji da obezbijedimo što bolju budućnost za nastupajuće generacije. 

Donošenje Deklaracije o proglašenju Crne Gore ekološkom državom i integrisanje tog opredjeljenja u Ustav Crne Gore iz 1992. imalo je pozitivne uticaje, ne samo po politiku ekologije naše države, već biću slobodan da kažem, bila je to klica osavremenjivanja državotvorne svijesti, koja nas je i dovela do vrijednih ostvarenja u čijim benefitima uživamo danas. U tom razdoblju suočili smo se i s tranzicionim procesima koji su zahtijevali promjenu sistema vrijednosti i u skladu sa tim strukturne promjene u svim segmentima ekonomskog i društvenog razvoja. Uprkos izazovima tranzicije sveukupnog društveno-ekonomskog ambijenta, u Crnoj Gori smo uspjeli da izgradimo institucionalni sistem nezavisne i ekonomski prosperitetne države, koja nakon ostvarenog članstva u NATO alijansi, danas stabilno i dinamično korača ka dugoročno sigurnom izboru, članstvu u EU. 

Među brojnim iskušenjima na tom putu, želim podsjetiti na dalekosežno važan izazov uspostavljanja optimalnog razvojnog modela Crne Gore zasnovanog na održivoj valorizaciji ukupnih nacionalnih resursa. Nema niti jedne zemlje u svijetu koja je dostigla mogući nivo ekonomskog rasta i društvenog razvoja, a koja u tu svrhu nije stavila svoje prirodne resurse. Istovremeno, iskustva zemalja koje su već dostigle respektabilan nivo razvoja, pružaju nam mogućnost da ne ponovimo greške, i da svoj razvoj učinimo optimalnim, ne dovodeći u pitanje održivost prirodne osnove na kojoj se on mora zasnivati. 

U tom kontekstu, proces integracija u EU je važan pokretač sveobuhvatnih reformi, a one podrazumijevaju i eliminisanje grešaka koje su pratile naš dosadašnji razvojni put, uključujući i primjere ekonomske, socijalne i neodrživosti u oblasti životne sredine. O posljedicama našeg vjekovnog zaostajanja za savremenim svijetom, dovoljno govori podatak o potrebi ulaganja makar 1,4 milijarde eura u oblast životne sredine, u cilju dostizanja evropskih standarda.

Na temelju pozitivnih efekata koje je donijelo proglašenje Crne Gore ekološkom državom, rezultati i naučene lekcije u dosadašnjem sprovođenju politike održivog razvoja, postavili su osnovu za definisanje daljeg puta Crne Gore u skladu s zahtjevima Agende Ujednjenih nacija o održivom razvoju. 

Novom Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. Crna Gora je među prvim državama u svijetu u potpunosti prihvatila i u nacionalni sistem integrisala zahtjeve Ujedinjenih nacija. Ovim dokumentom smo u središte održivog razvoja našeg društva stavili rješavanje konkretnih problema, uz riješenost da ih kritički, objektivno sagledamo i prevaziđemo. 

Tako smo u cilju održivog korišćenje prirodnih resursa i smanjenja ekološkog otiska utvrdili obavezu smanjenja domaće potrošnje materijala za 20% do 2020. godine u odnosu na prosjek 2005-2012. Takođe, jedan od prioriteta je uspostavljanje optimalnog modela upravljanja otpadom, očuvanje vrijednosti ekosistema, sanacija zagađenja na  „crnim“ ekološkim tačkama, kontinuirano povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora, omogućavanje energetske efikasnosti,  smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte za 30% do 2030. godine u odnosu na 1990. godine.

Navedene ciljeve nije moguće postići bez prosperitetne, dinamično rastuće ekonomije. Zato smo u nacionalnoj politici održivog razvoja utvrdili realne okvire ekonomskog rasta. Srednjoročne ciljeve zasnovali smo na prosječnoj stopi realnog rasta od 4% godišnje do 2020. odnosno do 4,5% godišnje do 2030. Iako rezultati posljednjih godina upućuju da je bilo moguće i ambicioznije planirati, naše projekcije smo postavili tako da budu objektivno ostvarive u svim okolnostima i da se ne ugrozi održivost prirodnih resursa. Ovaj realni ekonomski rast znači da ćemo udvostručiti crnogorski BDP-a za 15 godina, a dohodak po glavi stanovnika u 2030. bi dostigao nivo od oko 12.000 € (BDP/pc), doprinoseći kontinuiranom  rastu zaposlenosti.

Da bi dosegnuli ambiciozno postavljene ciljeve u fokusu rada Nacionalnog savjeta biće i sektor obrazovanja i unaprjeđenje mogućnosti za mlade. Cilj nam je kvalitetno obrazovanje i omogućavanje cjeloživotnog učenja za sve. Kroz nastavak reforme aktivnosti će se usmjeravati na uspostavljanje potrebnog nivoa stručnog obrazovanja i uspostavljenje sistema kvaliteta u kojem su kvalifikacije bazirane na kompetencijama i uspješnoj primjeni stečenih znanja i vještina. 

Prioritet u radu Nacionalnog savjeta biće ostvarivanje ekonomske i socijalne sigurnosti mladih kroz obezbjeđenje olakšanog pristupa tržištu rada i mogućnosti zaposlenja. Želimo da naši mladi ljudi postanu aktivni i motivisani učesnici u razvoju Crne Gore i da svojom kompetentnošću budu konkurentni akteri na otvorenom evropskom tržištu.

Namjera nam je da ostvarimo viziju održivog razvoja Crne Gore do 2030. koja će se zasnivati na kontinuiranom, inkluzivanom, regionalno ujednačenom i održivom ekonomskom razvoju, punoj zaposlenosti i dostojanstvenom životu naših građana. Pri tome treba da smanjimo demografski deficit i omogućimo rast stanovništva do 2030. za 1,4% u odnosu na 2015. realizacijom strateških ciljeva i mjera održivog razvoja, u prvom redu onih koje su relevantne za uvođenje zelene ekonomije, unapređenje stanja ljudskih resursa i jačanje socijalne inkluzije. 

Na ovim elementima zasnivaće se program Nacionalnog savjeta za održivi razvoj u predstojećem periodu. Stoga koristim priliku da vas pozovem na saradnju, konsolidaciju ukupnog  institucionalnog, naučnog i finansijskog potencijala, kako bi Crna Gora kao otvoreno, tolerantno, inkluzivno i prosperitetno društvo, u kome se kontinuirano unapređuje kvalitet života svakog pojedinca i ulaže u ljudski i društveni kapital, ostvarila ustavno odredjenje o ekološkoj državi.