News

Predsjednik Đukanović:

Dozvolite da kažem da nije dovoljno precizno kada se kaže da postoji strah od hibridnog ruskog djelovanja na prostoru ZB, mi to živimo. Ne od juče, mi to živimo najmanje već šest godina, od 2015. godine. Cilj tog ruskog hibridnog uticaja u ovom regionu jeste da osujeti evropsku i evroatlansku integraciju zemalja ZB. U međuvremenu se taj pritisak pojačavao i repertoar obogaćivao. Ono što je još važno kazati je da je taj front u međuvremu učvršćen zato što je ruski hibridni uticaj podržan sa određenih uticajnih adresa u samom regionu. 

Crna Gora je kao što znate uspjela da odoli tom pritisku, našla se prva na tom udaru, pokušan je državni udar u Crnoj Gori krajem 2016. godine  sa ciljem da spriječi ulazak naše zemlje u NATO. Nije se u tome uspjelo, Crna Gora je članica NATO-a i Crna Gora nastavlja da ide putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti i ostvarivanja članstva u EU. Bez obzira što je u međuvremenu došlo do promjene vlasti, promjena vlasti je jedna redovna manje više obavezna procedura u demokratskom životu jedne zemlje, ali ono što su bile posledice  te promjene vlasti su možda otvarale nadu na tim destruktivnim adresama i u regionu i izvan regiona da bi se mogao revidirati strateški državno politički kurs Crne Gore u odnosu na evropske i euroatlanske integracije. Kao što vidimo, godinu dana kasnije, iznevjerena su ta očekivanja, Crna Gora je veoma čvrsto opredijeljena da nastavi dalje putem evopske integracije i da nastavi da bude promoter evropskog sistema vrijednosti  u ovom regionu. Zaključno, potrebno je da EU  i NATO podignu svoj glas i mnogo češće i mnogo eksplicitnije saopšte da je ZB dio Evrope, da je to praktično jugoistočna Evropa, i da je to primarno zona njihove odgovornosti. Mislimo da takve poruke, učestale i jasne, mogu biti odvraćajuće za one koji žele da promijene strateški kurs kretanja ovog dijela Evrope i koji žele da ostvare svoj uticaj prije svega sa vanevropskih platformi i sa platformi suprotstavljenih evropskom sistemu vrijednosti i evropskom jedinstvu.

Pitanje: Kako komentarišete poslednju aferu o kojoj su pisali albanski mediji a odnosi se na pranje novca, a pominje se i Vaše ime? Imamo informaciju i da je formiran predmet u SDT-u, da li ćete se odazvati pozivu?

Predsjednik Đukanović: I ja sam, kao i vi, informisan da je SDT formirao predmet. Radujem se tome i radujem se efikasnom postupanju SDT-a, i naravno kao i uvijek do sada rado ću se odazvati pozivu svakog državnog organa jer želim da na taj način dam primjer kako treba postupati  ukoliko iskreno želimo da uspostavimo efikasnu vladavinu prava u našoj zemlji.

Manje više na ovu temu je već sve rečeno. Čuli ste komentar iz kabineta Predsjednika da je riječ o potpuno iskonstruisanoj aferi i da ne znam o kojim se licima radi niti sam na bilo koji način sa tim licima ikada imao ikakav kontakt. Kao i vi, pročitao sam takvu reakciju i banke koja se pominje i koja je saopštila da nikada nije imala bilo kakav poslovni odnos i da ti ljudi nijesu njihovi klijenti, dakle rekao bih da je riječ o kompletnom falsifikatu, ali opet nije nikakvo iznenađenje. Ti falsifikati su se namnožili, oni su postali neka vrsta prakse u političkom životu, pa i u medijskoj djelatnosti u Crnoj Gori, gdje se pokušava subverzivno kontinuiranim formiranjem afera skretati pažnja javnosti na ta pitanja, skretati pažnja javnosti od onog što su realni politički i društveni problemi. Realan problem u Crnoj Gori je danas da imamo jednu potpuno nefunkcionalnu i neučinkovitu vlast. Umjesno da se javnost usredsredi kako zaustaviti vrijeme propadanja Crne Gore zahvaljujući ovakvoj izvršnoj vlasti, onda se pokušava javnost zabavljati sa kreacijom novih afera, i to ide u nedogled. Sjetićete se da smo i nedavno imali jednu takvu aferu, naravno potpuno očekivano, potpuno logično, bez ikakve ljutnje u središtu tih afera sam ja zato što je ideja tih afera diskreditovati ono što su učinci Crne Gore u prethodnom periodu, a ne bih rekao da su ti učinci mali. Čujete ne samo od našeg današnjeg gosta nego i od naših svakodnevnih sagovornika riječi poštovanja za domete koje je Crna Gora ostvarila od devedesetih do nezavisnosti, a posebno od nezavisnosti do danas, ali imamo jedan jak politički pokret koji pokušava sve to da diskredituje, a onda je logično i da sam im ja privlačna meta jer me na neki način definišu kao personifikaciju tog prethodnog političkog vremena u Crnoj Gori. Nemam nikakav problem sa tim zato što zaista vjerujem u sve što sam radio u prethodnom periodu i potrebno je samo nekoliko dana da se jedna za drugom te afere raspadnu kao kule od karata. Danas više niko ne pominje Pandorine papire, jednako neće za koji dan pominjati ni ovu priču iz Albanije i Italije, ali ono što želim da podijelim sa vama i za čime iskreno žalim, da iz tog bogatog repertoara iskonstruisanih afera čak ni tako zahtjevne adrese kakav je taj posebno, specifično vrijedan medij kakav je Javni servis, ne koristimo da nešto naučimo nego opet se ili pecamo u zamke koje nam pripremaju drugi ili želimo da i sami budemo neki od tih ribolovaca koji će postavljati takve zamke. Na šta konkretno mislim u toj priči, kroz interpretaciju jednog od medija iz okvira Javnog servisa se sada upetljao i navodni vlasnički odnos i uticaj Predsjednika države na funkcionisanje jedne poslovne banke, a dovoljan je samo jedan klik na računaru i da sve što vas zanima na tu temu možete da dobijete. Tamo ćete pronaći da sam tokom svog dugog bavljenja politikom tri puta napuštao politiku, tamo ćete pronaći da sam formirao firme želeći da se, logično, bavim i nečim drugim a ne samo politikom u vremenu kad se ne bavim politikom, tamo ćete pronaći i da sam formirao firmu, da je ta firma kupila akcije u jedno banci, pronaći ćete da je ta firma prodala akcije u toj banci, koliko je zaradila, pronaći ćete koliko sam platio poreza na to , pronaći ćete da sam ugasio tu firmu i da nemam nikakvog odnosa već osam godina ni sa tom bankom ni sa bilo kojom drugom kompanijom. Sve to tamo stoji, a umjesto toga je naravno mnogo interesantnije ubaciti se u intrigašenje protiv Predsjednika države. Naravno, sve to je valljda sastavni dio balkanske interpretacije slobode medija. Sad vidimo kako uživamo u blagodetima promjene vlasti, vjerujem da i svakog sledećeg dana vidimo i kako uživamo u balkanskom doživljaju slobode medija. Vjerovatno su sve to neizbježna iskustva da bismo došli do potrebnog nivoa demokratske i građanske kulture da naučimo da nam pravo na slobodno izražavanje ne konzumira pravo da vrijeđamo ljude, da izmišljamo i konstruišemo na njihov račun, ali valjda ćemo i te lekcije naučiti, valjda ćemo postati ozbiljnije društvo. Ja svakako pamtim a trudim se da ovakve prilike iskoristim da ljudima pomognem da bolje razumiju o čemu se radi.

Pitanje: Vi ste u odgovoru na prvo pitanje pominjali da je izvršna vlast neučinkovita, da li će opozicija podnijeti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi i ako hoće, kada?

Predsjednik Đukanović: Jasno vam je da iz ocjena koje smo izrekli o kvalitetu funkcionisanja izvršne vlasti i o njihovoj  odgovornosti za ostvarivanje državnih interesa Crne Gore, imamo vrlo negativan stav o radu aktuelne Vlade, i jasno vam je da ćemo podržati svaku unicijativu za smjenu Vlade jer mislimo da je to trebalo učiniti juče a ne koji dan kasnije. Kada će takva inicijativa biti procesuirana formalno, kao i vi, juče sam čuo najavu jednog od opozicionih subjekata. Naravno naš cilj nije samo da se pokrene inicijativa, logično je da će opozicija glasati za inicijativu, naš cilj je da ta inivcijativa uspije zato ćemo narednih dana inicijativu o kojoj razmišljamo dodatno dosmisliti da tog trenutka kada bude procesuirana bude i izvjesno uspješna. 

Predsjednik Republike Poljske: 

O podršci država članica EU:

Predsjednik Duda: Jasno je da sam zaineresovan kao Predsjednik države članice NATO-a i EU, i Evrope generalno. Interes mi je u tome da nađem podršku od države članice NATO-a i države koja je u Evropi. Važno je za mene da sam mogao predstaviti gospodinu Predsjedniku onu situaciju koja je na poljsko-bjeloruskoj granici, i uslove koji su tu i sve elemente koji su vezani za tu situaciju i koje opasnosti mogu iz toga proizaći. To sam rekao Predsjedniku na tete-a-tete razgovoru i drago mi je da sam naišao na razumijevanje. Gospodin Predsjednik je rekao otvoreno da apsolutno Crna Gora podržava nas kao državu članicu NATO-a, i da je to mnogo važno. 

Što se tiče razgovora sa predsjednikom Njemačke Frank-Valter Štajnmajerom, to nije ništa izuzetno jer se mi ne samo često sastajemo već često razgovaramo telefonski, i to su dugi razgovori. Po pravilu, jučerašnji nije bio dug, ja sam predstavio gospodinu Predsjedniku koja je situacija na našoj istočnoj granici, na granici sa Bjelorusijom i kako mi to vidimo. Ja sam rekao gospodinu Predsjedniku da zbog jasnih pitanja vezanih za naše obaveze prema Evropi, mi ćemo štititi tu granicu, i tu mi nećemo popustiti  jer znamo koje su nam obaveze i želimo ih realizovati. Isto tako sam rekao gospodinu Predsjedniku da ćemo pružati humanitarnu pomoć, da smo poslali kolone humanitarne pomoći ali nažalost nijesu primljene od bjeloruske strane, ali sve ono što je bilo u okviru pomoći  za Bjelorusiju to je blizu granice i ukoliko bude moguće to ćemo dostaviti migrantima, ali isto pružamo pomoć svima onima  koji su prešli na poljsku stranu granice. Do sada nijedna veća grupa migranata nije uspjela ući na područje Poljske. Zahvaljujem graničnoj policiji i vojsci koja ih podržava i koja im pomaže u tome da sprovedemo naše obaveze prema EU. Što se tiče razgovora koji je vodila gospođa kancelarka Angela Merkel poslednih dana, rekao sam gospodinu Predsjedniku da Poljska nećepriznati nikakve dogovore koji će biti napravljeni iznad naših glava. To će biti dogovori koji bi trebali biti obavezujući za Poljsku, ali to će biti dogovori koji ćemo napraviti mi u tim formatima u kojima učestvujemo kao Poljska direktno, i gdje je Poljska zastupljena  na odgovarajućem nivou, i nikakve druge dogovore nećemo priznati i nećemo ih sporovoditi. Mi smo suverena država koja može odlučivati sama o sebi, i mi ćemo to sprovoditi. Gospodin Predsjednik mi je rekao da razgovor kancelarke Merkel sa predsjednikom Putinom i predsjednikom Lukašenkom, niko od ozbiljnih vođa država  nije razgovarao sa Lukašenkom koji je falsifikovao izbore, da je tu izražen stav Njemačke da prestanu napadati granicu i da prestanu generisati tu krizu, i da prestanu hibridno napadati članicu EU. To nije samo napad na poljsko-bjelorusku granicu, to je počelo od napada na bjelorusko-litvansku granicu, došlo je do napada na letonsku granicu, dakle, to je napad na granice EU koja se nalazi pod našom poljskom zaštitom. Mi realizujemo naše obaveze i nadam se da cijela EU i sve institucije EU će biti solidarne sa Poljskom i sa našim aktivnostima koje vodimo realizirajući svoje obaveze koje proizilaze iz našeg članstva u EU. Mi tome pristupamo ozbiljno, isto tako pristupamo ozbiljno i svim obavezama koje smo primili i računamo da ćemo isto tako ozbiljno biti tretirani.

O zakonu o zaštiti granica:

Predsjednik Duda: Uvijek govorim da Predsjednik ocjenjuje zakon kada dolazi iz parlamenta, i imam 21 dan da odlučim šta ću napraviti sa zakonom. Tada Predsjednik ocjenjuje zakon. Dok nije taj zakon izašao iz parlamenta, sve se može desiti, možda uopšte neće izaći iz parlamenta, može biti amandmana, može se promijeniti predlog. Prema tome, prerano je za ocjenu Predsjednika, mogu reći samo da svako vidi da trebamo zaštititi granicu i da trebamo stvoriti određene uslove da bi ta granica bila čuvana što bolje, da bude što bezbjednije za one koji tu žive, kao i siguran pristup trećim osobama npr. novinarima. Ja sam kao Predsjednik zainteresovan da novinari imaju pristup granici tako da kao prvo ne smetaju u čuvanju te granice, i da bi bili sigurni. Nadam se da će zakon stvoriti uslove za to da tako može funkcionisati jer je to za nas bitno. Svako vidi da je situacija na granici između Bjelorusije i Poljske specifična, i zahtijeva specifične aktivnosti.