Predsjednik Đukanović odgovarao na pitanja novinara

25/12/2019




Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odgovarao je na pitanja novinara.


Odgovor na pitanje o mogućim razmjerama tenzija uslijed usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti:

Odgovor: Ja se zaista nadam da ne mogu da odu daleko ali u svakom slučaju ne mogu da odu toliko da ugroze ono što je ključna tekovina savremene Crne Gore. To je stabilnost koju, kao što ste vidjeli u svim prethodnim pokušajima ugrožavanja, država Crna Gora apsolutno obezbjeđuje i garantuje.

Pitanje: Da li ste spremni da povučete Zakon zbog mira u Crnoj Gori?

Odgovor: Ne naravno. Zašto bismo ga povlačili? Riječ je o tome da na tom projektu radimo od 2014. godine. Mislite da smo nešto ishitrili? Mislite da smo nešto predvidjeli? Mislite da smo nekog zaobišli? Ne, samo slijedimo ono zašta smo uvjereni da je u interesu dobra i napretka Crne Gore. Nema nijednog zakona kojeg smo do sada donijeli, gdje nije bilo i dijela javnosti koji je bio suprostavljen. To sve razumijemo. Dakle, kada donosite zakone, kada uređujete određene oblasti, ne možete da pogodite baš svačiji interes. 

Pitanje: A regionalna javnost?

Odgovor: Regionalna javnost je, naravno, zainteresovana uvijek i za ono što se događa u svakoj od zemalja regiona, ali ponavljam jasna je nadležnost. Kao što smo mi zainteresovani šta se događa i u Bosni, i na Kosovu, i u Srbiji, i mi tamo ne pokazujemo nikakvu inicijativu. 


Odgovor na pitanje o izjavi predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da Crnogorska pravoslavna crkva postoji prije obnavljanja nezavisnosti: 

Odgovor: Vidio sam tu izjavu, vidio sam njene interpretacije, vidio sam određene demantije. Ja ne mislim da je gospodin Vučić rekao ništa tendenciozno, ne mislim da je rekao ništa što bi trebalo da bude na štetu ili u korist bilo koga u Crnoj Gori. Vjerujem da je pokušao da na neki način interpretira nešto što su činjenice. On je govorio o tome da je Crnogorska pravoslavna crkva de fakto postojala i prije obnove nezavisnosti, što je sve tačno. Ja bih mogao da kažem i mnogo prije savremene Crne Gore jer znamo da je formirana 1485. i znamo da je 1905. u Ustavu Knjaževine Crne Gore bila upisana kao autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva. Prema tome, valjda to nijesu stvari oko kojih treba polemisati i niti su to aspekti koji opredjeljuju donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti donosimo sa željom da na savremen način uredimo položaj vjerskih zajednica i crkve u crnogorskom društvu, da uradimo odnose između države i crkve. Kao što svi vidimo, postoji određenih nesporazuma na tu temu, postoji vjerska vjerska zajednica koja nije saglasna sa tim ali vjerujem, takođe, da smo svi saglasni da država treba da radi svoj posao. U ovoj državi postoje organi vlasti koji su legitimni, dobili su povjerenje na izborima i preduzimaju one mjere koje su potrebne za savremeno uređenje Crne Gore. Valjda ćemo se složiti sa tim, da je vrijeme da zakon koji je do sada uređivao ovu oblast iz 1977. bude zamenjen novim zakonom. Prema tome, ostalo je stvar demokratske procedure i odnosa snaga u crnogorskom parlamentu.



Pitanje novinara o razgovoru Predsjednika sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti:

Odgovor:To je bilo prilikom tog skupa koji smo imali u Titrani prije neki dan i ništa posebno. Pričali smo o aktuelnim pitanjima u jednoj i u drugoj zemlji. U tom kontaktu smo se dotakli i ovog rekao bih, sada najaktuelnijeg pitanja usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u parlamentu Crne Gore. Jedan od uobičajenih razgovora gdje se međusobno informišemo, ništa više o toga.

Nije tu bilo prilike za detaljniju razmjenu argumenata. Njegovo interesovanje sam zaista potpuno prijateljski i dobronamjerno razumio kao zainteresovanost čovjeka koji vodi susjednu državu o tome šta se događa u Crnoj Gori, kazao mu otprilike šta je poenta tog zakona i šta su procedure koje taj zakon pokušava da normativno utemelji, nijesmo zaista vodili nikakvu polemiku. Dakle, iz onog što sam čuo od njega razumio sam da vjerovatno ima određenih rezervi i nedoumica. Pokušao sam da mu u par rečenica približim jer mi se čini da je jako puno manipulacije u medijima regiona oko toga, manipulacije u smislu da se nedovoljno vjerno interpretira ono što su norme i da se na to nadovezuje i manipulacija pojedinih subjekata koji to pokušavaju da predstave kao neko državno nasilje nad nekim, a nije riječ o tome. Riječ je o jednom aktu koji je vrlo pažljivo osmišljen i koji je prethodno dobro prodiskutovan sa svim relevantnim evropskim adresama i od kojih smo dobili punu saglasnost da to što radimo je u duhu nečega što je evropsko demokratsko pravo. 

Ja ne mogu da kažem hoće li biti ili ne, jer se zaista sad više ne sjećam koji je to posledji rok do kojeg poslanici mogu podnositi amandmane na zakon, ali kao što znate u Crnoj Gori, ne samo ovim povodom nego generalno kada god je na dnevnom redu neki normativni akt postoji vrlo utemeljena demokratska procedura i poštovanje te procedure. Podsjetiću vas da je i prilikom razgovora o ovom zakonu na matičnom odboru prije neki dan bilo nekih inicijativa za izmjene koje su tu na lice mjesta od strane obrađivača prihvaćene i na koje je vlada naknadno dala saglasnost. Sve što je predviđeno poslovnikom parlamenta će biti bezuslovno ispoštovano kao i uvijek.


Pitanje o spremnosti DPS-a da prihvati izmjene zakonskog rješenja o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti:

Odgovor: Što se tiče DPS-a, kao što znate nikada nije bio zatvoren ni za jednu inicijativu koja znači poboljšanje onoga što je neka normativna materija. Logično, nećemo prihvatati ono što bi bilo u suprotnosti sa duhom i sa osnovnom namjerom zakonodavca kada je u pitanju ova oblast. Kao što sam maločas odgovorio, ne znam do kada postoji mogućnost podnošenja amandmana ali sve to što bude validno podnešeno biće pažljivo razmotreno od strane ne samo DPS-a nego, siguran sam, vladine parlamentarne većine i prema tome će se imati odgovoran odnos kao i u svakom slučaju do sada. 

Što se tiče evropskih partnera, oni naravno i u odnosu na ovaj vladin projekat kao i u odnosu na druge pažljivo posmatraju da li se to što vlast u Crnoj Gori radi razvija u onom željenom smjeru dodatne i punije harmonizacije, normativne, institucionalne sa onim što je evropska pravna tekovina i sa onim što je evropska dobra politička i demokratska praksa, tako da smo bili u prilici da čujemo i njihove sugestije ali vjerujem da svi već znaju da u Crnoj Gori nema nikog ko može djelovati izvan onog što je ustavno definisana nadležnost svakog državnog organa. To se jednako odnosi i na domaće i na inostrane subjekte. Dakle, ljudi učestvuju na izborima, dobijaju legitimitet, preuzimaju odgovornost, pripremaju zakone, glasaju za njih i zna se šta je čiji posao u Crnoj Gori.